Sve o izborima

Izbori su demokratski proces putem kojeg građani/ke biraju svoje predstavnike/ce koji/e će zastupati njihove interese u naredne četiri godine i donositi odluke u njihovo ime. Oni predstavljaju takmičenje između političkih stranaka, grupa, kandidata i kandidatkinja za dobijanje podrške i preuzimanje javnih funkcija, kao i mehanizam putem kojeg građani/ke mogu procijeniti rad prethodnih predstavnika/ca i odlučiti kome će povjeriti odgovornost u narednom mandatu.

U demokratskom sistemu politička moć ne pripada pojedincima, već proizlazi iz povjerenja građana/ki koje se daje putem izbora. Političari i političarke nisu gospodari vlasti, već njeni nosioci kojima je povjerena odgovornost da služe građanima/kama. Upravo zato izbori predstavljaju jedan od najvažnijih načina na koji možemo učestvovati u demokratskom procesu i uticati na budućnost zajednice u kojoj živimo.

Lokalni izbori se održavaju svake četiri godine i na njima se biraju odbornici/e odnosno vijećnici/e u lokalnim skupštinama/vijećima te načelnici/e i gradonačelnici/e. U pojedinim lokalnim zajednicama (Mostar, Brčko distrikt i Sarajevo) gradonačelnici/e se biraju posredno u lokalnim skupštinama.

Opći izbori se održavaju svake četiri godine i na njima se biraju: članovi/ce Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnici/e u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjednik/ca i potpredsjednici/e Republike Srpske, poslanici/e u Narodnoj skupštini Republike Srpske, zastupnici/e u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine te zastupnici/e u skupštinama 10 kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

Izborni sistem predstavlja skup pravila i procedura kojima se uređuje način provođenja izbora, uključujući izbor predstavničkih tijela i šefa države.

Izborna kampanja je period u kojem politički subjekti predstavljaju svoje programe, kandidate/kinje i političke stavove za predstojeće izbore. Prema Izbornom zakonu BiH, izborna kampanja zvanično traje 30 dana prije dana održavanja izbora (počinje 4. septembra 2026.), a završava 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta, kada počinje izborna šutnja (3. oktobra 2026.).

Izborno pravo obuhvata sistem pravnih propisa kojima se uređuju oblasti materijalnog izbornog prava, procesnog izbornog prava, te tehničkih pravila sprovođenja izbora. Izbori su ujedno i podsjetnik građanima/kama, ali i političarima/kama da je vlast promjenjiva.

Glasati na izborima može svaka punoljetna osoba. To je njeno aktivno pravo. Pasivno pravo svake punoljetne osobe je da bude birana. Presuđeni ratni zločinci nemaju pravo da budu birani.

Da biste uopšte ostvarili biračko pravo prvo je potrebno da budete upisani u Centralni birački spisak na kojem bi trebalo da se automatski nađete čim izvadite ličnu kartu. Za svaki slučaj, da li imate pravo, ali i informaciju o tome na kom biračkom mjestu ostvarujete pravo glasa možete pronaći na zvaničnoj web stranici Centralne izborne komisije – www.izbori.ba.

Da biste glasali potrebno je da sa sobom imate lični identifikacioni dokument sa slikom, ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu. Opći izbori 2026. godine donose određene promjene u načinu glasanja kroz uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Više informacija o tome pogledajte u videu:

Kako bi birači koji žive izvan BiH na vrijeme ostvarili svoje biračko pravo, potrebno je da se za svake izbore ponovo prijave za glasanje izvan BiH i dostave potrebnu dokumentaciju Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK BiH). Nakon uspješne prijave, birači se upisuju u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH. Rok za Opće izbore 2026. godine je 21.07.2026.

Prijava se podnosi u propisanom roku putem digitalne platforme e-Izbori, dostupne na https://eizbori.izbori.ba/

Za više informacija, pogledajte video vodič za elektronsku prijavu birača koji glasaju izvan BiH:

Pojedini kandidati/kinje, politički subjekti i pristalice političkih stranaka ne biraju sredstva kojima dolaze na vlast. Neki od njih spremni su i na izborne prevare koje su kažnjive zakonom. Zato je bitno da, osim izlaska na izbore, obratite pažnju na to da li su izbori regularni. Ukoliko primijetite neke izborne nepravilnosti ili uskraćivanje biračkog prava to trebate prijaviti opštinskoj/gradskoj izbornoj komisiji ili Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK BiH).

Uočene izborne nepravilnosti možete prijaviti i Koaliciji pod lupom besplatnim pozivom na broj telefona 080 05 05 05 ili putem web stranice www.podlupom.org. “Izborne nepravilnosti poput prevara, kupovine glasova, pritisaka na birače i slično možete prijaviti policiji i/ili tužilaštvu”, podsjećaju iz Koalicije pod lupom.

Informisana odluka je najbolja odluka. Saznaj zašto su Opći izbori 2026. važni i upoznaj provjerene izvore koji će ti pomoći da se kvalitetno informišeš prije nego što glasaš:

Stranice političkih stranaka - programi, statuti i političke platforme. Društvene mreže kandidata/kinja(Facebook, Instagram, X) - stavovi i aktivnosti, prati i političke debate i intervjue putem elektronskih medija, štampe, online medija i društvenih mreža.

• Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" - informacije o izborima i edukativni sadržaji za birače. Možeš i testirati svoje znanje o izborima u BiH kroz interaktivni kviz
• Udruženja građana i građanki "Zasto ne" - organizacija koja se bavi građanskim aktivizmom, borbom protiv korupcije i provjerom činjenica. Neki od Zašto ne projekata mogu ti pomoći da se bolje informišeš o politici i Općim izborima 2026:
• Raskrinkavanje - platforma za provjeru činjenica i razotkrivanje dezinformacija s ciljem izgradnje kredibilnije medijske sfere.
• Odgovorno.st - platforma koja prati rad javnih institucija, nosilaca javnih funkcija i političkih stranaka, dokumentuje govor mržnje te promoviše transparentnost i mjere za suzbijanje korupcije. Iza projekta stoje: Transparency International BiH, Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH) i Udruženja građana i građanki “Zašto ne”.
• Detektor.ba - platforma Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) objavljuje vijesti, istraživačke tekstove, izvještaje, analize i intervjue o važnim društvenim i političkim temama, uključujući rad institucija, djelovanje političkih aktera i pitanja poput ratnih zločina, korupcije, terorizma i ekstremizma.
• Institut za razvoj mladih KULT -  na njihovoj platformi možeš pronaći istraživanja, publikacije i edukativne materijale o politici i mladima, kao i informacije o mogućnostima uključivanja u obuke i programe.

Važno je obratiti pažnju kako komuniciraju kandidati/kinje za izbore, ko im je ciljano glasačko tijelo, kakav narativ zagovaraju, šta su već napravili u kontekstu o kojem govore u predizbornoj kampanji? Svoje političke predstavnike birajte pažljivo.

To možete raditi na više načina:

• Pretragom kandidata/kinja na stranici www.izbori.ba
• Pretragom putem weba i društvenih mreža
• Praćenjem kandidata/kinja tokom njihove outdoor kampanje (bilbordi, štandovi, tribine)

Kada napravite grubu selekciju i počnete da razmišljate ko zaista zaslužuje vaš glas, onda krenite u detaljnije „češljanje“ kandidata/kinja.

• Prvo pročitajte biografiju: pogledajte stepen obrazovanja, prethodno iskustvo, dostignuća. Vodite računa da li kandidat/kinja ističe svoje kvalitete ili ideje ili se bavi naglašavanjem svojih „porodičnih“ kvaliteta (često ćete u biografijama pronaći nebitan detalj poput: oženjen, otac dvoje djece) što nije relevantno za dobro bavljenje politikom.
• Potražite program kandidata/kinje ili stranke: mnoge stranke imaju opće programe, a pojedini kandidati/kinje imaju svoj program koji je često skup obećanja. Važno je razumjeti razliku između općih i lokalnih izbora.
• Pokušajte naći dio programa koji se podudara sa vašim vrijednostima, sa vašim poimanjem bolje budućnosti i kvalitetnijeg života. Bitno je da data obećanja i navodi iz programa budu ostvarivi.
• Provjerite integritet kandidata/kinje. Ukoliko je neko već bio kandidat/kinja pokušajte pronaći na internetu ili na stranici Istinomjer da li je kandidat/kinja ranije davao obećanja i u kojoj mjeri su ispunjena. Ne želite dati glas nekome ko puno obećava, a malo radi.
• Provjerite da li je kandidat/kinja pošten. Vaš glas treba da ode nekome kome je prioritet javni, a ne lični interes. Na izborima često imamo priliku glasati za kandidate/kinje kojima se sudi ili su dovođeni u vezu sa korupcijom, pronevjerom javnih sredstava, zloupotrebama, zapošljavanjem rodbine i slično. Nemojte biti dio mašine koja podržava korumpirane političare.
• Kršenje zakona. Kada traže glas, političari/ke često govore kako im je stalo do pravne države, poštenja, reda i slično. No, i dok to rade mnogi krše zakon. Pokušajte iz medijskih objava saznati da li kandidat/kinje ili stranka čiji je kandidat/kinje imaju praksu kršenja zakona. Da li vode nezakonitu i preuranjenu kampanju. Mnogi kandidati/kinje i stranke svjesno krše zakon i počinju sa preuranjenom kampanjom. To je nepoštivanje zakona i birača. Gledajte da vaš glas ode onome ko je najpošteniji.
• Provjerite da li je kandidat/kinja mijenjao/la nacionalno ili etničko izjašnjenje. Zbog ustavnih i izbornih pravila, pripadnost konstitutivnim narodima i posljedično ispunjavanje kvota može imati značaj prilikom kandidovanja i popunjavanja određenih funkcija. Iako zakon dopušta promjenu nacionalnog izjašnjenja između izbornih ciklusa, česte promjene mogu ukazivati na prilagođavanje političkim okolnostima radi ostvarivanja lične dobiti, političkih funkcija i novca. Zato je korisno obratiti pažnju na dosljednost kandidata/kinje i procijeniti da li njegovo/njeno djelovanje odražava principijelnost i javni interes.
• Dosadašnji uspjesi. Ako planirate dati glas kandidatu/kinji koji je već nekoliko mandata načelnik ili odbornik/ca ili vijećnik/ca dobro istražite koja su njegova postignuća do sada. Nemojte dati glas nekome ko za osam ili više godina nije uradio ništa na poboljšanju života građana.
• Provjerite vrijednosti kandidata. Poslušajte ili pročitajte intervjue, pronađite članke u kojima možete saznati stavove kandidata/kinje o pravima žena, djece, Roma, LGBTIQ osoba i manjina. Obratite pažnju na njihov odnos prema ženama i procijenite da li u javnom djelovanju iskazuju mizogine stavove. Pri donošenju odluke, razmotrite u kojoj mjeri se kandidat/kinja zalaže za zaštitu i unapređenje ljudskih prava te da li svojim stavovima i djelovanjem doprinosi jednakosti i nediskriminaciji.

Kako vjerovati kandidatima/kinjama?

Da, ovo je pitanje od milion dolara. Neki kandidati/kinje se čine idealnim i savršenim. No, nekada nas samo varaju. Zabilježeni su primjeri kandidata/kinja koji su se borili za ljudska prava, za slobodu, jednakost, a onda su nakon izbora radili sve suprotno. Osim što su obmanuli svoje birače, oni su se bavili populizmom. Takve kandidate/kinje je nekada teško razotkriti, ali oni se najčešće odaju davanjem teško ostvarivih obećanja, pretjeranim idealiziranjem sebe, agresivnim napadanjem protivnika, agresivnim uvjeravanjem da glasate za njih, apokaliptičnim najavama (ako ne glasate za mene, biće nam mnogo loše itd). Istina, nekada je teško odlučiti da li je neki kandidat/kinja iskren u svojim namjerama, a nekada je dovoljno da pratite svoj osjećaj da li vas je kandidat uvjerio. I na kraju, ako ne znate za koga glasati, glasajte za nekog novog.

Bosna i Hercegovina je država koja nije poznata po izrazitom građanskom aktivizmu i neposluhu. Iako spada u demokratska društva u kojima se vlast bira na redovnim izborima, građani rijetko preispituju rad vlasti. Iako daleko od francuskog bunta, i Bosna i Hercegovina ima rijetke, ali svijetle primjere građanskog bunta. Najveći protesti u postdejtonskoj BiH održani su 2014. Završeni su gušenjem i prekomjernom upotrebom sile, a počeli su mirnim okupljanjem radnika firmi „Polihem“, „Dita“, „Konjuh“ i „Poliochem“. Građani širom Federacije Bosne i Hercegovine tražili su smjenu svih 11 vlada na teritoriji ovog entiteta. Desetine hiljada ljudi na ulicama postale su dokaz snage građana koji svoju moć rijetko koriste. Još jedni važni protesti sa konkretnim rezultatima su protesti iz juna 2013. za usvajanje Zakona o jedinstvenom matičnom broju građana koji su okupili 10.000 građana koji su stotine uposlenika i gostiju Parlamenta BiH držali u blokadi. Proteste je pokrenuo slučaj bebe koja nije mogla na liječenje u inostranstvo jer nije imala matični broj koji se u tom trenutku nije izdavao zbog odluke Suda BiH da se državni zakon o JMBG mora uskladiti sa entitetskim. Primjer uspješnog i istrajnog građanskog aktivizma je i neformalna grupa građana/aktivista koji organizuju Bh. povorku ponosa. Prva povorka je organizovana 2019. godine uz jako protivljenje dijela javnosti, desničarskih organizacija, određenog broja političara i uz velike sigurnosne mjere. Vlasti su od organizatora tražile da plate skupe sigurnosne mjere uključujući osiguranje i sigurnosnu ogradu. Uprkos brojnim preprekama i otežavajućim okolnostima, do sada sedam puta održana Bh. povorka ponosa je postala jedan od najvažnijih i najutjecajnijih aktivističkih događaja u državi. Vremenom su pristizali i rezultati, pa sada nema kontraprotesta, a policija postepeno smanjuje svoje zahtjeve prema organizatorima.

Sarajevski otvoreni centar (SOC) je 2018. godine ispitao političke preferencije LGBTI građana i građanki BiH kako bi pred Opće izbore 2018. postojalo više informacija o tome za koje stranke LGBTI osobe glasaju i koliko im je bitno da stranka koju podržavaju javno i otvoreno zastupa njihove interese i unapređenje LGBTI prava u BiH. 71 % LGBTI građana i građanki dalo bi svoj glas stranci koja ranije nije bila njihov prvi izbor, ukoliko bi uključila LGBTI prava u svoj program. Naknadno istraživanje SOC-a o stavovima LGBTIQ osoba o političkim partijama na pitanje o učešću ispitanika u političkim procesima i stranačkim aktivnostima, više od 85 % ispitanika odgovorilo je da su glasali na Općim izborima 2022. godine. Dalje, istraživanje koje je SOC sproveo 2023. godine o problemima i potrebama LGBTIQ osoba u BiH stoji da je svaki peti od deset ispitanika doživio diskriminaciju na osnovu svoje seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta. Istraživanje ukazuje na potrebu za pristupom profesionalnim uslugama zdravstvene i psiho-socijalne podrške, za jačanjem zakonodavstva koje će pružiti adekvatnu zaštitu prava na samoodređenje te privatni i porodični život, te osigurati širu zaštitu i osnov za širu društvenu ravnopravnost, koja neće biti fokusirana isključivo na pitanja nasilja i diskriminacije u najužem smislu. SOC je 2023. godine sproveo anketu o stavovima prema homoseksualnosti, biseksualnosti, transrodnosti i interspolnosti u BiH, te ukazao na pozitivan trend u poznavanju LGBTI tema i osoba u bližnjem okruženju, te promjene u stavovima opće populacije u BiH gdje više od 45% ispitanika lično poznaje osobu iz LGBTI zajednice što je relativno velika grupa sa direktnim iskustvom. Preko 42% ispitanika bi i dalje podržavalo istu političku stranku čak i ako podržava prava LGBTI osoba, dok 28.5% ispitanika ne bi više glasalo za istu stranku. A koliko političke stranke interesuju ljudska prava LGBTIQ osoba svjedoči SOC-ovo istraživanje na ovu temu, u kojem od ukupno 90 (devedeset) političkih partija u BiH obuhvaćenih istraživanjem, odgovore na upitnik su dostavile samo dvije političke partije, i to Posavska stranka i Naša stranka.